Quantcast
Channel: Samoa Observer Online News
Viewing all articles
Browse latest Browse all 447

Se tala ula po’o le ita?

$
0
0

“E matua le malie lava lea tala-tausua, masalo ai e malie ia ia ae...e le malie, ma e le malie foi i isi tagata uma”

Na lapatai e le Sui Palemia o Fonotoe Pierre Lauofo le Faipule o le itumalo o Siumu, Tuu’u Anasii Leota, fa’asaga i le faia o ni tausuaga(tala ula) e lē malie.

“E matua le malie lava lea tala-ula, masalo ai e malie ia ia ae...e le malie, ma e le malie foi i isi tagata uma” Na tu’uina atu e Fonotoe lea lapataiga i le taimi o le fa’atalatalanoaga ma le Sunday Samoan i le Aso Faraile ina ua sailia se finagalo o le Sui Palemia i fa’aupuga a Tuu’u e fa’apea, ua tofia o ia e avea ma taitai o se vaega fa’aupufai fa’a-polokiki fou.

Talu ai ua toe suia fa’amatalaga a Tuu’u, e tusa ai ma lipoti a le au fa’asalalau, fai mai o fa’amatalaga na ia faia i le tulaga i se vaega-fa’aupufai fou, na faia i luga o lona fiamalie.

“O tala na ou fai atu i le au fa’asalalau i le aso na o atu ai mo le fonotaga a le Vaega Fa’a-Upufai o le Tautua ma le au fa’asalalau i le vaiaso talu ai, o ni tala-tausua uma ia fa’amatalaga,” o upu tu’u-sa’o ia a Tuu’u e pei ona fai mai ai le Nusipepa o le Newsline. “Ae e fa’ateia a’u ina ua lomia i se nusipepa.”

E le i fa’ailoa mai e Tuu’u le igoa o le nusipepa. Ae peitai, o le Sunday Samoa lea na mua’i fa’asalalauina lea tala i le Aso Sa i se itulau muamua o lo’o fa’aulutala ai e fa’apea, “O le a fa’atu se vaega fa’a-upufai fou –Tuu’u.”

O lea tala i le Sunday Samoa, e le i mai le fonotaga ma tusitala o lo’o fa’atatau i ai le saunoaga a Tuu’u.” E ui lava o lo’o fa’aautu le tala i le tali a Tuu’u i fesili mai le Sunday Samoa. Na tusi-lima e le Sui Faipule ana tali ma tu’uina mai e ia lava a’o fa’agasolo le ta’i to’afitu a Malisi i le Apia Park.

O se kopi o ana tali ua lomia i le nusipepa o le asō. I le Aso Lua, na toe fa’atalanoa ai Tuu’u e le Samoa Observer i le Maota o Tofilau Eti Alesana, lea na ia tala otooto mai ai e uiga i fuafuaga mo le pati fou.

O le fa’atalanoaga lena lea na ia lu’i ai le Palemia, o Tuilaepa Sailele Malielegaoi. O lea fa’atalanoaga sa fa’amauina(pu’e). Na fesiligia i le aso ananafi pe moni ana fa’amatalaga ia na tu’u sa’o mai e le Newsline, peitai na te’ena e Tuu’u le faia o se fa’amatalaga.

{googleAds} <script type="text/javascript"><!--
google_ad_client = "ca-pub-9419815128221199";
/* samoa_observer.ws */
google_ad_slot = "5306335075";
google_ad_width = 336;
google_ad_height = 280;
//-->
</script>
<script type="text/javascript"
src="http://www.samoaobserver.ws///pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
</script>{/googleAds}

Peitai fai mai a ia, na ia talia ma le fa’amaoni lona tofiga e isi faipule o le H.R.P.P, o le ala lea na ia fa’amaonia ai lipoti e uiga i se pati fou i le Sunday Samoan, ina ua fesiligia o ia. Na tu’uina mai e le Faipule o Siumu igoa o sui e to’alua o le HRPP, ia na faia le “tofiga.”

E leai se isi o i laua na mafai ona fa’afeso’otai mo se fa’amatalaga i le aso ananafi. I le Aso Faraile, fai mai le Sui Palemia o Fonotoe e fa’apea, e tusa lava pe na tala-tausua Tuu’u e uiga i le fa’atuina o se pati fa’a-polokiki fou, na te le mafai ona iloa le mea e tupu mai ai.

“Ia, masalo o se tala ula mai lava i le amataga...matou te le iloa, ou te leiloa,” o Fonotoe lea. “

“E matua le malie lava lea tala-ula, masalo ai e malie ia ia ae...e le malie, ma e le malie foi i isi tagata uma” Fai mai le Sui Palemia, o le tasi mea e mautinoa ai, o le le’i tu’uina mai lea e Tuu’u o se fa’aaliga i le Vaega Fa’a-Upufai e Puipuia Aia Tatau a Tagata (HRPP) o lona fuafua e tu’ua le Pati.

“Na te le i tu’uina mai foi se fa’aaliga i le Fofoga Fetalai e tusa ai ma le TulafonoTumau o le Maota,” o Fonotoe lea.

“O lona uiga la, ou te leiloa- ae ua manino mai e fa’apea... o le taimi na ia faia ai lea fa’amatalaga e fa’apea o le a alu ese ma fa’atu se pati fou, o lana tala ula.” Fai mai Fonotoe, o le itu e tatau ona fa’amalamalama e fa’apea, afai ua manatu se sui usufono e alu ese ma se pati, o lana faitalia lena.

“Afai ua tonu ia te ia e tu’ua le pati, ona e iloa lea, e mafai ona ia tu’ua le pati i lona lava loto,” o lana fa’aaliga lea.

“Ae e tatau ona tausisi i le tulafono o lo’o fa’afoe a’i le oso atu i le isi pati i le isi pati po’o le sui o pati.” Ina ua fesiligia pe sa na talanoaina le mataupu ma Tuilaepa, fai mai Fonotoe e leai. “Ia, e ma te le’i talanoaina le mataupu, ae se’i tālia ia le toe taliu mai o le Palemia ma o le a va’ava’ai ai pe o le a lana fa’aiuga,” o lana fa’aaliga lea. “Na pau lena o lau fa’amatalaga e mafai ona fai atu i le tulaga lea.” Ua fuafua e toe taliu mai le faigamalaga a Tuilaepa i le aso a taeao mai i Niu Ioka.

O le talanoaina o le fa’atuina o se pati fou, e sau mai le fa’atupulaia pea o le le fiafia i sui o le HRPP e uiga i le fa’atinoga o galuega a le Minisita o Tupe, Faumuina Tiatia Liuga. Ua manana’o sui ia e le o malilie ina ia aveesea mai o ia mai le Kapeneta i luga o le fa’afoeina o ni mataupu se tele latou te le o fiafia i ai.

O nisi o ia mataupu, o lona fa’afoeina lea o le fausiaina o le Maketi i Fugalei, o lona ofisa fou i le S.N.P.F Plaza ma le faiga maoa’e e uiga i faiga-piopio i le Fa’alapotopotoga o Eleele o Samoa, a’o Minisita ai o ia. E le o le taimi muamua lea ua talosaga ai sui o le H.R.P.P i le Palemia o Tuilaepa mo le aveesea mai o le Minisita ma lona tofiga.

O le tausaga talu ai, na au fa’atasi ai Tuu’u i sui o le HRPP, ia na latou tusi atu i le Palemia ina ia aveese mai Faumuina. I lea tusi, na latou fa’ailoa ai tu’uaiga e 18 o faiga sese fa’asaga i le Minisita. Ina ua fesiligia pe le ono toe asia e le Kapeneta le mataupu ia Faumuina, ae tali mai Fonotoe, e tatau ona latou fa’atali se’ia toe taliu mai le Palemia. “O a’u lea ou te leoina le olo i le taimi nei, o lona uiga la, e leai se fa’aiuga fa’apena ua ou maua,” o lana fa’aaliga lea.

Fai mai a ia, o so’o se fa’aiuga e aveese ai Faumuina mai le pati, o le mataupu lena mo le Palemia ma le Fa’a-faletui a le H.R.P.P. “E tutusa lava le HRPP ma so’o se isi lava fa’alapotopotoga, e i ai mataupu ma taimi e le malilie uma ai sui o pati i se mataupu e tasi, e eseese uma lava o latou manatu, o le mea masani lava lena.”

Na toe fa’amaonia mai foi e Fonotoe e fa’apea, o lo’o malosi pea le HRPP. “E leai ma se mea matuia o tupu i le Pati.... o lea lava e alu lelei mea uma ma e leai se mea ogaoga tele o tupu,” o lana tala lea.

“Ae tou te iloa, ou te iloa ua uma ona fai atu ni fa’amatalaga a le Palemia ae lei malaga ese atu i luga o le leitio e uiga i lea mataupu. Ou te iloa na ia tu’uina atu se tali maumaututu. Na ia talanoaina le matupu i le au fa’asalalau, ou te masalo lava o lena.” I le lua vaiaso talu ai, na te’ena ai e le Palemia tu’uaiga, o lo’o i ai ni feeseeseaiga i totonu o le HRPP. Na ia talanoa fa’a-fia mai foi e fa’apea, ua i ai le fa’aiuga a le fa’a-faletui i le lumanai o le Minisita o Tupe.

“E le fou lea mea, “o Tuilaepa lea. “Ua uma ona matou fono e uiga i le tulaga lea.” I le fonotaga e pei ona fesiligia i le tausaga talu ai, na fai mai ai Tuilaepa, “e na o le tolu palota eseese na manana’o e fa’amavae o ia. O isi tagata uma, na manana’o ina ia fa’aauau pea lona tofiga ma o le tulaga lena na i ai.”

Na ia toe fa’apea mai, “E leai se mea o tupu [i totonu o le matou pati]. Na fai le matou pati anapo ma na i ai uma tagata sei vagana ai le to’alua lea o lo’o feita pea. E le o i ai lava se loto e fa’amagalo ai.” Ina ua fesiligia po’o ai ia sui e to’alua, ae fai mai o ia, “Ou te le ta’u atua po’o ai i laua ia.”

{googleAds} <script type="text/javascript"><!--
google_ad_client = "ca-pub-9419815128221199";
/* adsense_mainbody_banner */
google_ad_slot = "8546623614";
google_ad_width = 468;
google_ad_height = 60;
//-->
</script>
<script type="text/javascript"
src="http://www.samoaobserver.ws///pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
</script>{/googleAds}

 

 

 


Viewing all articles
Browse latest Browse all 447

Trending Articles